Višesmislene izraze karakterizira skrivena logika dvostruke referencije. Ako malo bolje obratimo pozornost, teško ćemo pronaći riječ koja nije dvosmislena (ako ne i višesmislena), a višesmislene izjave su više pravilo, a ne izuzetak. Slično vrijedi i za glagolsku imenicu karanje.
kâr1 m (N mn károvi) uvala široka dna okružena strmim stijenama, u ledenjačkim dijelovima visokoga gorja; krnica
kâr2 m pov. stara jedinica za obujam, oko 2000 l, upotrebljavala se za:
a. sol
b. obujam korisnog brodskog prostora
tal. carro
kar|a1 ž (G mn kâra) pov. vojn.
1. četverokutna formacija kojom se odbijaju napadi konjice [nastupati u ~i]: kare
2. kola sa željeznim sanducima u kojima se prevozi topovsko streljivo [municijska ~a] // káriran prid. (odr. -i) koji je ukrašen kvadratima (o platnu ili tkanini); kockast, na kocke, usp. karo (2)
fr. carré
kar|a2 prid. reg. zast. (indekl.) koji je crn // karadža m (N mn. -e) onaj koji je crn, crnomanjast čovjek.
pr. (na prostorima pod turskom često se dodavao imenima i nadimcima: Karađorđe, Karamarko i sl.).
tur. kara
kárati nesvr. (prez. kâram, pril. sad, –ajući, gl. im. -ânje)
1. (koga) upućivati prijekore; koriti, prekoravati
2. (se) reg.expr. svađati se // káralac m (G -aoca, V -aoče, N mn -aoci) onaj koji prekorava; prasl *karati (rus. kárat’, češ. kárat)
Vladimir Anić, Hrvatski enciklopedijski rječnik, Zagreb, 2002.
Karanje se u tradiciji naših krajeva provlači kroz sve životne pore pa tako i kroz pjesmu. Postoji jedna tradicionalna dalmatinska numera, prema kojoj se galebi karaju (“Ribari“), koju redovito izvodi manja grupa brkatih ljudi, koje pak vokalno predvodi jedan bačvasti. Također postoji jedna tradicionalna makedonska pjesma u kojoj sin moli svoju majku da ga kara (“Uči me majko, karaj me”, mak. Учи ме мајко, карај ме”). Ovu ste pjesmu mogli čuti u vokalno-instrumentalnoj izvedbi legendarnog makedonskog benda Leb i sol.
Naravno, dobro ste u startu naslutili, postoje i određeni vulgarizmi nastali oko te/tog kara. Tako npr. Imamo aktiv (karam), pasiv (karan), imperativ (karaj, ka-raj!). Postoji i futur prošli (“Kar’o sam te kad te stignem!“), uobičajen kod istočnih susjeda; postoji također i obični futur, poznatiji i kao obećativ (“Sad ću da te karam“, napisala Dubravka Ugrešić, izrežirao Rajko Grlić, konkretno obećao pokojni Velimir Bata Živojinović, a gđica Vitomira Lončar shvatila što znači biti pasivna). Ovako bi se, naravno, moglo sve do Karachija, zajedno s dr. Neletom Karajlićem.
Umalo sam zaboravio dodati da se u Hercegovini događa još uvijek nedefinirana glasovna promjena u kojoj glagolski oblik kaže prelazi u – kare. Iako Hercegovci imaju velika iskustva po tom pitanju, to nema veze s našom temom danas.
Ali ovdje se ne radi ni o jednom obliku gore spomenutog karanja.
U Bosni i Hercegovini je (opet) zavladala politička kriza u izvršnoj vlasti. Kolege u Predsjedništvu BiH Bakir Izetbegović i Mladen Ivanić komuniciraju jedan s drugim samo preko medija. Vjerojatno su zaboravili da postoje mobiteli. No, da Bosna i Hercegovina koliko-toliko funkcionira, pokazuje usvajanje izmijenjenog Zakona o osnovama sigurnosti prometa na putovima u Bosni i Hercegovini, prema kojem su definirane nove kazne u prometu. BiH sad konačno ima europske kazne. Šteta što joj i ceste nisu takve.
Ili se možda u cijeloj ovoj priči ipak radi o karanju?
Ostaje samo otvoreno tko tu koga i do kada.